U svoj dugogodišnjoj historiji Ustikolina je imala veliki značaj. U Ustikolini, za vrijeme srednjovjekovne Bosne, na „Putu dubrovačkih trgovaca“ je bio trg poznat od 1394. godine i trgovačka kolonija Dubrovčana, koja je omogućavala tadašnjem ustikoljanskom stanovništvu učešće u trgovini i razmjeni dobara sa razvijenim trgovačkim centrima tog vremena, a samim tim dubrovčani su između ostalih bosanskih naselja i mjesta u Ustikolini imali svoju trgovačku koloniju, gdje su odsjedali karavani. Dubrovčane je privlačio i interesovao ustikoljanski trg na kome se već tada naplaćivala carina. U Ustikolini je od 1413. godine bila ustrojena i carinarnica na kojoj se plaćala carina za sol, kojom se preko Ustikoline kao mjesta u lancu trgovine prenosilo i trgovalo prema daljim mjestima. U trgovini između dubrovačkih i domaćih trgovaca su u nekim slučajevima sklapani ugovori o isporuci i prenosu robe i davane garancije od vladara tih područja za bezbjednost trgovaca i njihovih roba prilikom prolaska kroz područja njihovog vladanja. Karavanskim putem, tzv. „Dubrovačkim drumom“ se u oba smjera odvijao izrazit trgovački promet sve do pada Dubrovačke republike. Ovim drumom je zapadnjačka kultura zračila u unutrašnjost Balkana.

U literaturi ovaj kraj se prvi put pominje u spisu „De administrando imperio“ iz X stoljeća Konstantina Porfirogenita. Područje Općine historijski je još neistraženo iako obiluje ostacima iz ilirskog i kasnijeg perioda na šta ukazuju razni toponimi, pronađeni predmeti, te otkriveni ali još uvijek neistraženi lokaliteti. Na ovom području postoje veći broj nekropola stećaka, „Rimski most“, odžaci sa kulama i drugi objekti. U Ustikolini su Osmanlije nakon prelaska rijeke Drine i prvog ulaska na teritoriju današnje BiH 1448/49. godine sagradili džamiju koja važi za najstariju džamiju u Bosni i Hercegovini.